Kratka povijest društva
KPD BRATSKA SLOGA
Osnivanje
Kulturno prosvjetno društvo Bratska sloga započelo je sa svojim radom davne 1911. godine u Žrnovu Postrani na otoku Korčuli kao čitaonica, a s ciljem podizanja prosvjetnih i kulturnih standarda mjesta. Kroz stogodišnju povijest društvo je bilo središte brojnih aktivnosti u mjestu i odigralo je važnu ulogu, ne samo kao nositelj kulturno-prosvjetnog i društvenog života, nego i kao pokretač mnogih korisnih akcija.
Društvo je osnovano na inicijativu pokojnog don Nikole Batistića, svećenika, profesora, književnika i pjesnika, kako je to poznato iz zapisnika osnivačke skupštine 31. prosinca 1911. godine. Za predsjednika je bio jednoglasno izabran don Pero Kalođera, žrnovski župnik.
Donatori
Kroz povijest društvu su pomagali brojni iseljenici među kojima je najznačajniji pok. Jozo Laus.
Aktivnosti
Danas se članovi okupljaju oko kulturnih i zabavnih sadržaja te aktivnosti koje današnje članstvo nalazi svrhovitim, a to su razvoj kulturno umjetničkog amaterizma kroz pripremanje i javno izvođenje vlastitog programa, poticanje mladih na volonterski rad i aktivno sudjelovanje u zajednici, organiziranje i priređivanje izložba, javnih tribina, radionica, predstava, glazbenih i sportskih događanja te poticanje i istraživanje etnoloških vrijednosti lokalnog okruženja.
Folklorne večeri
U organizaciji KPD Bratska sloga u ljetnim mjesecima održavaju se folklorne večeri na pijaci ispred crkve svetoga Roka u Postrani. Program između ostalog obuhvaća nastup ženskog vokalnog sastava Divne - djevojčica obučenih u korčulanske nošnje koje pjevaju starinske pjesme i moštru – lančani ples s mačevima. Nakon folklornog dijela, gosti se mogu počastiti žrnovskim makarunima uz glazbu uživo.
U organizaciju folklornih večeri uključen je i Mjesni odbor Žrnovo - Postrana te velik broj volontera, ljudi svih dobnih skupina. Svima je stalo da mjesto živi barem ljeti i da se očuva tradicija, a prihod se koristi za unaprjeđenje društva, uređenje mjesta i donacije potrebitima.
Blagdan Velike Gospe i Sv. Roka
Blagdan zaštitnika Postrane, svetog Roka, jedan je od najvažnijih javnih događaja u godišnjem kalendaru ovog žrnovskog zaseoka. Slavi se 16. kolovoza, dan nakon Vele Gospe, koji se također slavi kao dan KPD Bratska sloga. Na taj dan na Pijaci se tradicionalno igra moštra, uz koju se je obično izvodio i Stari bal. Danas se moštra izvodi u nešto kraćem obliku koji se koristi za smotre folklora i turističke prezentacije. Ženski vokalni sastav, koji je također imao svoje mjesto u programu, osim pjevanja žrnovskih tradicijskih napjeva, prezentirao je i tehniku ručnog predenja vune.
Moštri se na blagdan Velike Gospe najčešće pridruže i gostujuće folklorne skupine s otoka ili iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Nekada se je ovaj događaj priređivao za članove uže zajednice, a danas ga posjećuju i turisti. (Vinko Didović)
Pijaca
Postranska pijaca, prostrani kameni trg na sjevernom ulazu u zaseok, mjesto je na kojem se i dan danas izvodi moštra. Na pijaci se nalazi crkva sv. Roka izgrađena 1873. godine u čijoj se neposrednoj blizini nalazi ostatak zida stare crkve koja se spominje u izvještaju vizitatora Augustina Valiera iz 1579. (Baničević; 2010). Pred njom su nekada bila dva velika stabla koštila (knjiž. košćela crna) zasađena sredinom 17. stoljeća, moguće prilikom pregrađivanja Pijace iz 1648. (Cebalo; 2006). Na sredini trga nalazi se poligonalni podni ukras s istaknutim kružnim centrom. Ugrađen je 1950-tih godina i služi plesačima moštre kao kružni orijentir. (Vinko Didović)
povjest
Moštra
Lančani ples s mačevima
Lančani ples s mačevima jedinstveni je narodni izričaj očuvan u šest starih naselja na otoku Korčuli. Poznat je pod nazivom kumpanija, što se odnosi na društvo koje o njemu skrbi i čiji ga članovi izvode.
Struktura kumpanije
U Žrnovu, u Postrani još je uvijek dobro očuvana struktura društva, odnosno kralj i kraljeva vojska koja dočekuje vojsku koja pristiže "iz daleka" i koja će izvesti moštru nakon dijaloga i kraljevog dopuštenja. Izvedbu prate dva svirača - na mijehu (mišnjicama) i bubnju (tambrlu). Sastoji se od nekoliko plesnih figura. (Sani Sardelić)
Povijesni okvir
Izvedba nedvojbeno ukazuje kako je ples s mačevima zapravo vojna vježba, čiji pokreti sežu u 17. stoljeće. Izvedbe su u prošlosti bile dio običajnih praksi od blagdana Sveta tri kralja do Pepelnice. Danas su češće ljetne izvedbe, a svečana se vezuje uz nebeskog zaštitnika mjesta, u Postrani je to sv. Roko, odnosno na vižiju i blagdan Velike Gospe 15. 8. Početkom 20. stoljeća, stjecajem društvenih i političkih okolnosti, izvedbe su se prorijedile do te mjere, da je prijetio nestanak običaja. Moštru je sredinom 60-ih godina 20. stoljeća uz pomoć mještana obnovio jedan od najznačajnijih hrvatskih etnokoreologa, dr. sc. Ivan Ivančan.
Moštra se od obnove izvodi redovito, pri godišnjim svečanim izvedbama na Postranskoj pijaci ispred crkve sv. Roka, te prigodno u kulturnim programima, za domaće i strane posjetitelje. Dio je identiteta mjesta. Zaštićeno je kulturno nematerijalno dobro Republike Hrvatske. (Sani Sardelić)
Moštra kao sastavni dio identiteta Postrane
Kada se govori o identitetu Postrane, moštru treba promatrati u čvrstom jedinstvu s prostorom u kojemu se odvija (prije svega s Pijacom) i danom kada se svečano izvodi (Velika Gospa, dan uoči Svetog Roka, nebeskog zaštitnika Postrane). Ta tri kulturna elementa čine temelj naracije kojom mještani Postrane opisuju svoju zajednicu (Vinko Didović).
Kultura
Ženski pjevački zbor "Divne"
Osnivanje dječjeg zbora
Nakon revitalizacije folklornih večeri na pijaci ispred crkve sv. Roka u Postrani s ciljem uključivanja članova svih dobnih skupina osnovana je sekcija zbora mladih pri društvu. Dječji zbor Divne danas čine djevojčice od 4 do 14 godina.
Prva voditeljica bila je pok. Nena Kostić, koja je s velikom ljubavlju i strpljenjem stavila ovaj zbor "na noge". Bilo je to 2016. godine, a za potrebe nastupa vrijedne starije članice društva šivale su haljine za djevojčice.
Dječji zbor danas
Od 2022. godine zbor vodi naša Lucija Skokandić, koja ima bogato iskustvo s pjevanjem u crkvenom zboru, a također je članica nagrađivane srednjoškolske klape Sfida iz Korčule.
Dječji zbor Divne na repertoaru ima starinske pjesme iz Žrnova i Dalmacije koje želimo oteti zaboravu i na taj način očuvati dio naše nematerijalne baštine.
Lucija Skokandić
Bogato iskustvo s pjevanjem u crkvenom zboru.
Zatim je zbor preuzela naša trinaestogodišnja Lucija Skokandić, koja ima bogato iskustvo s pjevanjem u crkvenom zboru, a također je članica nagrađivane srednjoškolske klape Sfida iz Korčule.
Način očuvanja baštine
Repertoar
Naš zbor na repertoaru ima starinske pjesme iz Žrnova i Dalmacije, koje želimo oteti zaboravu i na taj način očuvati dio naše nematerijalne baštine. Video
Postizanje održivosti i utjecaja
Njegovanje dugoročne održivosti, diversifikacija financiranja i njegovanje partnerstava za maksimiziranje učinka, stvaranje trajnog nasljeđa za pozitivne promjene.
U završnoj fazi svog putovanja, naša je organizacija predana osiguravanju dugoročne održivosti i maksimiziranju svog učinka. Uz snažan fokus na financijsku stabilnost, razvijamo strategije za diverzifikaciju izvora financiranja, osiguravajući sposobnost organizacije da nastavi stvarati promjene. Njegujemo značajne, dugotrajne odnose sa dionicima, uključujući donatore, podupiratelje i partnerske organizacije, potičući suradnju za zajedničku viziju. Napori zagovaranja, političke inicijative i istraživanja igraju ključnu ulogu dok radimo na utjecanju na sustavne promjene povezane s našim ciljem. Kontinuiranom procjenom i prilagodbom održavamo relevantnost, prilagođavamo se izazovima koji se razvijaju i stvaramo trajno nasljeđe pozitivne transformacije u našem društvu.
galerija
Nekoliko fotografija iz našeg društva
Kazalište u Pavuleta
Postrana, naselje Žrnovo
Kazalište u Pavuleta povijesno je kazalište smješteno u žrnovskom zaselku Postrana na otoku Korčuli. Osnovano je 1921. godine zahvaljujući Pavlu Pavloviću (Pauletu), koji je nakon kratkog boravka u Americi preuredio kat svoje kamene kuće u kazališni prostor od 120 četvornih metara. Prva predstava, "Propast Zrinskih i Frankopana," izvedena je iste godine, čime je kazalište postalo središte društvenog života Žrnova.
Kazalište je kroz godine bilo domaćin brojnim predstavama, plesovima i projekcijama crno-bijelih sovjetskih filmova. Projektor, koji je omogućio prikazivanje filmova, bio je donacija iseljenika iz dijaspore. Struja za projektor dolazila je iz agregata koji je inače pokretao prešu. Povijesno zanimljiva epizoda uključuje gradnju jedrilice unutar prostora, zbog čega je jedan od prozora privremeno srušen kako bi brod mogao biti iznesen.
Unutrašnjost kazališta pažljivo je obnovljena. Podovi i stropovi obloženi su novim drvom, dok ovalni prozori iznad velikih otvora omogućuju obilje prirodnog svjetla. Na katu se nalazi drvena galerija (balatura), koja je služila kao prostor za sjedenje i smještaj projektora. Prostor je opremljen klima-uređajima, koji osiguravaju ugodnu atmosferu tijekom događanja. Prizemlje, koje obuhvaća konobu, kuhinju i dvije sobe, trenutačno se obnavlja kako bi se dodatno revitaliziralo ovo kulturno središte.
Obnova kazališta trajala je gotovo 20 godina pod vodstvom unuka Pavla Pavlovića, Pavla i Tomislava. Ponovno otvorenje kazališta organizirano je 2021. godine upravo zahvaljujući Adriani Tomašić, a obilježeno je koncertom saksofonskog ansambla, što je bio povijesni trenutak za lokalnu zajednicu, dok je 2023. premijerno prikazan dokumentarni film "Kazalište u Pavuleta," koji detaljno prikazuje njegovu povijest i značaj.
Danas je Kazalište u Pavuleta simbol kulturnog nasljeđa i ponosa Žrnova, svjedočanstvo predanosti zajednice i njezine sposobnosti da oživi i očuva svoje bogate tradicije.
Etnografska zbirka Pavla Šaina
Postrana, naselje Žrnovo
Autentična etnografska zbirka Pavla Šaina otvara pogled u gospodarsku i društvenu prošlost Dalmacije. Smještena je u staroj kamenoj kući, izuzetnom primjeru graditeljske baštine, očuvane u svim izvornim elementima, sve od zemljanog poda u prizemlju, preko dvorišta i stambenih prostorija na prvom katu do krova od kamenih ploča s neizostavnom gustirnom za prikupljanje kišnice. Do etnografske zbirke stiže se s kolne ceste strmim pitoresknim uličicama i stubama popločanima kamenom, a od grada Korčule udaljena je tek nekoliko kilometara. Izloženi su brojni predmeti korišteni u svakodnevnim poslovima, tu su poljoprivredni, vinogradarski, brodograditeljski, kovački, ribarski i kamenoklesarski alati, starinska odjeća i namještaj, onodobna kuhinjska oprema i pribor, sitni kućni inventar, tkalački stan, krušna peć, dok posebnu atrakciju predstavljaju žrna – kameni mlin za žitarice pokretan ručno, najčešće ženskim radom te velika kamena presa za masline koju su pokretale životinje –mazge i magarci.
Pomoću izloženih predmeta prikazan je tradicijski obiteljski život, a istaknuta je i povezanost Žrnovaca s Novim Zelandom, iseljeništvo, povijesne mijene i ratovi. Neobično je koliko se silnica isprepliće na tom nevelikom prostoru, pružajući nam jedinstvenu mogućnost uvida u atmosferu obitelji, sela, zajednice i društva te mukotrpnog rada i svakodnevice pojedinaca, žena i muškaraca, pa i djece, koji su se hrabro suprotstavljali izazovima i unatoč oskudici, znali se radovati životu.
Paval Šain, vlasnik zbirke, prikupljao je predmete dugi niz godina te je i sam riznica znanja i tradicijskih vještina. Većina predmeta pripada obiteljskom nasljeđu, pa su svoj put iz svakodnevne uporabe u etnografski postav pronašli neposredno. Ostali su, međutim, brižnim odabirom barba Pavla prikupljani sa šireg područja sela Žrnova, pa i otoka Korčule, te su spašeni od sigurnog propadanja nakon što su prestali biti u primarnoj uporabi. Svoje mjesto su našli u etnografskoj zbirci, te danas čine jedinstvenu autentičnu povijesnu cjelinu, u koju ulazimo kao u vremensku kapsulu.
Kako bi se ovaj iznimni postav očuvao i nadalje bio dostupan javnosti, Kulturno – prosvjetno društvo „Bratska sloga“ iz Postrane u dogovoru s Pavlom Šainom i obitelji preuzelo je skrb za vođenje zbirke, te se na poticaj Gradskog muzeja Korčula omogućio pristup posjetiteljima, a započela je i stručna obrada predmeta. Na taj će način, nadamo se, ovo jedinstveno mjesto memorije ostati očuvano i za budućnost, kao materijalni iskaz brojnih nematerijalnih znanja i vještina koje su baštinile generacije otočana.
Sani Sardelić
galerija
Nekoliko fotografija etnografske zbirke
VODIČ
Otok Korčula
Od drevnog grada opasanog zidinama do obalnog dragulja Hrvatske
Otkrijte zadivljujuću transformaciju Korčule, grada prožetog poviješću koji se nalazi na sjeveroistočnom kraju istoimenog otoka.
Srednjovjekovni dio grada počiva na malom ovalnom poluotoku, dok barokno predgrađe krasi periferiju ispod drevnih gradskih zidina. Moderne četvrti protežu se duž istočne i zapadne obale, a danas u njima živi oko 3000 stanovnika.
Kao administrativno središte regije, Grad Korčula obuhvaća grad i četiri sela - Žrnovo, Pupnat, Čara i Račišće - s ukupno oko 6.000 stanovnika. Korčula se može pohvaliti bogatom ponudom društvenih, kulturnih, gospodarskih i zdravstvenih institucija, uključujući škole, muzej, knjižnicu, medicinski centar, turističke agencije, banke i hotele. Grad također njeguje živahna kulturno-izvođačka društva posvećena zborskom pjevanju, narodnom plesu i sportu.
Uranjajući u povijesne korijene, car Konstantin Porfirogenet, bizantski povjesničar iz 10. stoljeća, među prvima je dokumentirao postojanje srednjovjekovnog grada opasanog zidinama na Korčuli. Iako je točan položaj ovog antičkog naselja i dalje predmet rasprave, ostaci romaničke arhitekture tek će biti otkriveni. Međutim, dokazi iz starih gradskih zidina, ukrasa i arhivskih dokumenata aludiraju na postojanje grada opasanog zidinama u 13. stoljeću.
Sljedeća vladavina mletačke obitelji Zorzi obilježila je razdoblje čestih administrativnih promjena, što je dovelo do nekoliko rekonstrukcija grada i njegovih struktura. Do 15. stoljeća grad je doživio značajne obnove, koje su ga u konačnici pretvorile u istaknuti grad ukrašen gotičkim ukrasima i osebujnim karakterom.
Procvat klesarstva doživljava u drugoj polovici 14. stoljeća, potaknut zahtjevima dubrovačkih majstora za visokokvalitetnim kamenom. Ova suradnja između majstora i lokalnih obrtnika potaknula je rastuću industriju klesanja kamena na Korčuli, koja je otvorila put gotičkim ukrasima i izgradnji značajnih javnih zgrada i crkava.
S početkom 16. stoljeća došlo je doba renesanse, u kojem su prethodno neobnovljene kuće revitalizirane s kitnjastim pročeljima i ukrasnim stupovima. Jezgra starog grada zadržala je svoj gotički šarm tijekom ovih poboljšanja. Sljedeća stoljeća svjedočili smo baroknim utjecajima, kao i rastu predgrađa Borgo, središta urbanog života i trgovine.
U 19. stoljeću Korčula se postupno počela baviti turizmom kako su njeni tradicionalni obrti klesarstvo i brodogradnja zamirali. Mali hoteli i ljetnikovci pojavili su se u blizini grada, zadovoljavajući potrebe putnika koji traže utjehu na njegovim slikovitim obalama.
Nakon Drugog svjetskog rata, grad je doživio novu fazu razvoja, s osnivanjem industrijskog brodogradilišta koje je zahtijevalo dodatnu izgradnju i infrastrukturu. Stambena naselja izgrađena su na padinama s pogledom na more, dok je stari grad obnovljen za potrebe javne namjene i očuvanja povijesne baštine.
Danas, Korčula stoji kao živopisni obalni dragulj, ponosno čuvajući svoju bogatu prošlost dok prihvaća mogućnosti modernosti.
Povijesno naselje bogate kulturne baštine, dom istaknutih hrvatskih umjetnika i književnika
Otkrijte nadahnutu ostavštinu hrvatskih kreativaca rođenih ovdje
Trenutno je Žrnovo naselje s preko 1000 stanovnika, a povijesne korijene vuče još iz ranog srednjeg vijeka. Udaljeno 4 km od grada Korčule, naselje je povezano širokom asfaltnom cestom koja prolazi kroz brda. Žrnovo se sastoji od nekoliko zaselaka, uključujući Prvo Selo, Kampus, Postranu i Brdo. Na području se nalaze stare kamene kuće s trijemovima i popločanim dvorištima te male suhozidne šupe pokrivene kamenim pločama. Osim toga, tu su i rezidencije korčulanskih plemića i veleposjednika.
Župna crkva sv. Martina, sagrađena u 14. stoljeću i kasnije obnovljena, nalazi se na sjenovitom brežuljku okruženom borovom šumom neposredno izvan središta naselja. U zaseoku Postrana, smještenom na padini brežuljka, nalazi se crkva sv. Roka i popločani trg na kojem se tradicionalno održavala Mostra. U selu se nalazi i crkva sv. Vida iz 13. stoljeća, kao i nekoliko drugih malih starih kapelica. Dvorac Baničević, u vlasništvu ugledne plemićke obitelji iz Postrane, ostao je dobro očuvan i na njemu se nalazi ploča s obiteljskim grbom i latinskim natpisom o njihovom istaknutom članu obitelji Jakovu, poznatom europskom humanistu koji je živio u 16. stoljeću.
Povijesno gledano, Žrnovčani su bili prvenstveno zemljoradnici, obrađivali su vinograde, maslinike i povrtlarenje, a bavili su se i kamenoklesarstvom. Danas se veliki broj stanovnika bavi građevinarstvom i turizmom. U obližnjim uvalama na sjevernoj obali, uključujući Banju, Medvidnjak i Vrbovicu, nalaze se brojni moderni obiteljski pansioni i kampovi uz more. Kulturno-umjetnička udruga "Mišnice" u Žrnovu njeguje amatersko kazalište i narodni ples, a udruga "Bratska sloga" istražuje mjesnu tradiciju i folklor.
Žrnovo je također bilo rodno mjesto nekoliko suvremenih hrvatskih umjetnika, kao što su Radoslav Duhović (kipar), Nikola Skokandić (grafičar), te slikari Ante Radovanović, Frano Cebalo i Abel Brčić. Naselje se može pohvaliti poznatim hrvatskim književnikom i akademikom Petrom Šegedinom.
Putnik koji očarao svijet
Putovanja i otkrića koja su ostavila neizbrisiv trag u povijesti
Marko Polo (15. rujna 1254. - 8. siječnja 1324.) bio je venecijanski trgovac, pisac, putnik i istraživač. Iako nije bio prvi Europljanin koji je posjetio srednjovjekovnu Kinu, bio je prvi koji je ostavio detaljan zapis svojih putovanja.
Točna lokacija rođenja Marka Pola nije posve jasna i još uvijek je predmet nagađanja. Većina povjesničara slaže se da je rođen u Mletačkoj Republici i u gradu Veneciji. Neki biografi tvrde da je Marko Polo rođen u mjestu Korčula na istoimenom otoku, koji je tada bio dio Mletačke Republike.
Njegov otac Niccolo i stric Matteo, koji su bili putujući trgovci, također su bili ambasadori mongolske dinastije Yuan kod Pape. Na njihovom drugom putovanju prema Kini, 17-godišnji Marko Polo ih je pratio Putem svile. Marko Polo se vratio u Europu 1295. godine i pridružio se ratu između Genove i Venecije s opremljenom galijom. Zarobljen je u pomorskoj bitci između Venecije i Genove koja se dogodila 9. rujna 1298. godine blizu otoka Korčule (Bitka kod Curzole).
Tijekom nekoliko mjeseci dugog zatočeništva u Genovi, diktirao je svoja putnička iskustva suučeniku Rustichellu da Pisa, koji ih je zapisao (vjeruje se da je možda dodao nešto svoje) u knjizi pod nazivom "Il Milione" ili poznatijoj kao "Putovanja Marka Pola". U doba prije izuma tiskarskog stroja, ova je knjiga proširila se Europom u dosad neviđenim razmjerima. Očarala je maštu mnogih Europljana i prepoznata je kao najvažniji opis svijeta izvan Europe tog vremena. Knjiga je omogućila Europljanima bolje razumijevanje Bliskog istoka, Indije, Kine i Japana, te je nadahnula mnoge buduće istraživače, uključujući Kristofora Kolumba i Ferdinanda Magellana.
Niccolo, Matteo i Marko Polo krenuli su na putovanje 1271. godine iz Venecije. Putovali su prema unutrašnjosti, prelazeći Anatoliju i Armeniju. Zatim su se spustili do rijeke Tigris, vjerojatno dotaknuli Mosul i Bagdad. Stigli su do luke Hormuz u Perzijskom zaljevu, a kroz Perziju i Horasan došli su do Balkha i Badakhshana. U četrdeset dana prošli su Pamirske planine i stigli do Tarimskog bazena. Kroz Gobi pustinju došli su do granica Kine, u Tangut, najzapadnijoj provinciji Kine. Zatim su nastavili duž sjevernog dijela kruga rijeke Huang He i na kraju stigli do Khanbaliqa (danas Peking), nakon putovanja koje je trajalo tri i pol godine. U Kini, Marko je osvojio naklonost Kublai Khana, postao njegov savjetnik i kasnije ambasador. Nakon 17 godina od polaska, Marko Polo se vratio u Veneciju.
Nakon objavljivanja putopisa Marka Pola, naišao je na kritike, optužbe i ruganje, pri čemu su mnogi tvrdili da je riječ o nizu lažnih i prijevara. Čak i na samrtnoj postelji, svećenik koji ga je trebao pomazati inzistirao je da spasi svoju dušu i prizna da barem dio sadržaja nije istinit, ali Marko je odbio i odgovorio mu: "Nisam ispričao ni polovicu onoga što sam vidio, jer sam znao da mi neće vjerovati."
Pitanje je li Marko Polo posjetio Kinu ili ne privuklo je značajnu kontroverzu. Većina suvremenih povjesničara vjeruje da je posjetio Kinu, jer mnogi detaljni opisi života na Dalekom istoku, poput papirnog novca, Velikog kanala, mongolske vojske, ugljena, proizvodnje vina, azbesta, opisa tigra i složene organizacije carskog poštanskog sustava, potvrđuju njegova putovanja u Kinu. Njegovo spominjanje "Zipanga", što je kineski naziv za Japan, prvi je zabilježeni spomen te zemlje u zapadnoj literaturi. Osim toga, putem svojih priča, Marko Polo je predstavio Europljanima mnoge čuda Kine: sladoled, pizzu, tjesteninu, naočale, harmoniku, zmajevaću palicu.
Godine 1323. Marko Polo je hospitaliziran zbog bolesti. 8. siječnja 1324. unatoč naporima i liječenju liječnika, preminuo je, ostavljajući iza sebe suprugu (Donata) i tri kćeri (Fantina, Bellela i Moretta). Sahranjen je u crkvi San Lorenzo u Veneciji.
Poticanje opipljivog utjecaja za bolju budućnost
Svjedočite transformaciji dok naša organizacija doseže ključnu fazu zrelosti, posvećujući svoje napore razvoju i provedbi dojmljivih programa usklađenih s našom misijom. Kroz rigorozno istraživanje, strateško planiranje i inovativni dizajn projekta, cilj nam je stvoriti opipljive promjene u našoj zajednici i šire. Pridružite nam se na ovom putovanju dok testiramo pilot programe i iskorištavamo mjerljive rezultate kako bismo napravili trajnu razliku u potrazi za našim ciljem.
Kako naša organizacija ulazi u novu fazu rasta, krećemo u uzbudljivu fazu razvoja i implementacije programa. Preciznim istraživanjem i planiranjem osmišljavamo inicijative koje su u skladu s našom temeljnom misijom. Predani smo stvaranju stvarnog i mjerljivog utjecaja i kao takvi provodimo pilot programe i male projekte kako bismo testirali njihovu učinkovitost. Naš fokus je na pružanju opipljivih rezultata koji značajno pridonose našoj stvari. Pridružite nam se na ovom transformativnom putovanju dok radimo na izgradnji bolje budućnosti, jedan po jedan program.
Povećanje za veći učinak
Dinamična društvena organizacija ulazi u fazu širenja i skaliranja, s ciljem da poveća svoj doseg i utjecaj za trajnu promjenu.
U fazi širenja i skaliranja, naša organizacija društva stekla je kredibilitet i postigla značajan uspjeh u svojim programima. Vođeni željom da ostvarimo veći utjecaj, predani smo širenju svog dosega i utjecaja. Ova faza uključuje repliciranje uspješnih programa na novim lokacijama, uspostavljanje regionalnih ili međunarodnih podružnica i stvaranje strateških partnerstava s drugim organizacijama istomišljenika. Preciznim strateškim planiranjem, fokusiranim naporima prikupljanja sredstava i izgradnjom snažne organizacijske infrastrukture, postavljamo temelje za održivi rast. Naš krajnji cilj je proširiti naš doseg i stvoriti trajnu promjenu osnaživanjem većeg broja pojedinaca i zajednica potrebnim resursima i podrškom.
Postizanje održivosti i utjecaja
Njegovanje dugoročne održivosti, diversifikacija financiranja i njegovanje partnerstava za maksimiziranje učinka, stvaranje trajnog nasljeđa za pozitivne promjene.
U završnoj fazi svog putovanja, naša je organizacija predana osiguravanju dugoročne održivosti i maksimiziranju svog učinka. Uz snažan fokus na financijsku stabilnost, razvijamo strategije za diverzifikaciju izvora financiranja, osiguravajući sposobnost organizacije da nastavi stvarati promjene. Njegujemo značajne, dugotrajne odnose sa dionicima, uključujući donatore, podupiratelje i partnerske organizacije, potičući suradnju za zajedničku viziju. Napori zagovaranja, političke inicijative i istraživanja igraju ključnu ulogu dok radimo na utjecanju na sustavne promjene povezane s našim ciljem. Kontinuiranom procjenom i prilagodbom održavamo relevantnost, prilagođavamo se izazovima koji se razvijaju i stvaramo trajno nasljeđe pozitivne transformacije u našem društvu.
Postizanje održivosti i utjecaja
Njegovanje dugoročne održivosti, diversifikacija financiranja i njegovanje partnerstava za maksimiziranje učinka, stvaranje trajnog nasljeđa za pozitivne promjene.
U završnoj fazi svog putovanja, naša je organizacija predana osiguravanju dugoročne održivosti i maksimiziranju svog učinka. Uz snažan fokus na financijsku stabilnost, razvijamo strategije za diverzifikaciju izvora financiranja, osiguravajući sposobnost organizacije da nastavi stvarati promjene. Njegujemo značajne, dugotrajne odnose sa dionicima, uključujući donatore, podupiratelje i partnerske organizacije, potičući suradnju za zajedničku viziju. Napori zagovaranja, političke inicijative i istraživanja igraju ključnu ulogu dok radimo na utjecanju na sustavne promjene povezane s našim ciljem. Kontinuiranom procjenom i prilagodbom održavamo relevantnost, prilagođavamo se izazovima koji se razvijaju i stvaramo trajno nasljeđe pozitivne transformacije u našem društvu.
Postizanje održivosti i utjecaja
Njegovanje dugoročne održivosti, diversifikacija financiranja i njegovanje partnerstava za maksimiziranje učinka, stvaranje trajnog nasljeđa za pozitivne promjene.
U završnoj fazi svog putovanja, naša je organizacija predana osiguravanju dugoročne održivosti i maksimiziranju svog učinka. Uz snažan fokus na financijsku stabilnost, razvijamo strategije za diverzifikaciju izvora financiranja, osiguravajući sposobnost organizacije da nastavi stvarati promjene. Njegujemo značajne, dugotrajne odnose sa dionicima, uključujući donatore, podupiratelje i partnerske organizacije, potičući suradnju za zajedničku viziju. Napori zagovaranja, političke inicijative i istraživanja igraju ključnu ulogu dok radimo na utjecanju na sustavne promjene povezane s našim ciljem. Kontinuiranom procjenom i prilagodbom održavamo relevantnost, prilagođavamo se izazovima koji se razvijaju i stvaramo trajno nasljeđe pozitivne transformacije u našem društvu.
Istražite okuse jedinstvene kuhinje otoka Korčule
Otkrivanje raznolikog kulinarskog blaga kulture otoka Korčule
Unatoč jednostavnom životu i konzumiranju osnovnih namirnica, otočani Korčule razvili su raznoliku i ukusnu kuhinju koja je usklađena s njihovim ekonomskim mogućnostima i dostupnošću namirnica.
Oskudno otočko tlo omogućuje uzgoj povrća i voća koji imaju ključnu ulogu u svakodnevnoj prehrani. Dodatno, posebna jela od biranih i skupljih namirnica rezervirana su za blagdane i obiteljska okupljanja, pridržavajući se ustaljenih običaja kada se neka jela poslužuju.
Kuhanje prvenstveno uključuje korištenje domaćeg maslinovog ulja i domaćeg vina, koje se ne konzumira samo kao piće, već se koristi i kao začin. Prepoznatljiva otočka rakija lozovača prožeta je aromatičnim biljem poput anisa i latica ruže, uz razne slatke likere i aperitive pripremljene na sličan način.
Od mesa, među delikatese spadaju janjetina, jaretina, ovčetina, pršut, pršut, divljač, junetina, a zapaženo mjesto u dnevnim obrocima ima riba, posebno cjenovno pristupačnija "plava riba". Tijekom zime, slana riba kao što su srdele i gere pružaju ukusnu i zadovoljavajuću opciju kada je svježi ulov rijedak.
Riba se priprema na različite načine - na žaru, pržena, lešo, a često se uživa iu obliku finog brudeta s povrćem. Palenta, kaša od krupno mljevene kukuruzne krupice, upotpunjuje brodet.
Otočke žene vješto proizvode sir od ovčjeg i kozjeg mlijeka. Popularna poslastica su prikle - krafne s grožđicama i bademima pržene u ulju, u kojima se često uživa u posnim danima ili u posebnim prigodama poput Velikog petka i Badnjaka.
Na svečanim događajima kao što su vjenčanja i krstitke priprema se široka lepeza slastica, uključujući cukarine, klasune (torte punjene bademima), krokant (bademi u žutom šećeru), hrostule (pržene krafne), kotonjate (žele od dunja) i još mnogo toga.
Autohtono bilje ima dvojaku ulogu - služi i kao ljekovita pomoć i kao sastojak biljnih čajeva. Otočani u te svrhe koriste ružmarin, lovor, bosiljak, kadulju, metvicu, mažuran te lišće naranče i limuna.
Otočki restorani, slastičarne i vinski podrumi s ponosom poslužuju ove izvrsne specijalitete koji odražavaju bogatu kulinarsku baštinu Korčule.
Postizanje održivosti i utjecaja
Njegovanje dugoročne održivosti, diversifikacija financiranja i njegovanje partnerstava za maksimiziranje učinka, stvaranje trajnog nasljeđa za pozitivne promjene.
U završnoj fazi svog putovanja, naša je organizacija predana osiguravanju dugoročne održivosti i maksimiziranju svog učinka. Uz snažan fokus na financijsku stabilnost, razvijamo strategije za diverzifikaciju izvora financiranja, osiguravajući sposobnost organizacije da nastavi stvarati promjene. Njegujemo značajne, dugotrajne odnose sa dionicima, uključujući donatore, podupiratelje i partnerske organizacije, potičući suradnju za zajedničku viziju. Napori zagovaranja, političke inicijative i istraživanja igraju ključnu ulogu dok radimo na utjecanju na sustavne promjene povezane s našim ciljem. Kontinuiranom procjenom i prilagodbom održavamo relevantnost, prilagođavamo se izazovima koji se razvijaju i stvaramo trajno nasljeđe pozitivne transformacije u našem društvu.